Skupština Crne Gore usvojila je juče izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a zbog odsustva dijela opozicionih poslanika nijesu prošli amandmani kojima je trebalo smanjiti nadležnosti te institucije i njenog direktora u pogledu praćenja građana i pristupa njihovim ličnim podacima. U trenutku glasanja o amandmanima, u plenarnoj sali nije bilo Nebojše Medojevića, Branke Bošnjak, Koče Pavlovića, Andrije Mandića, Gorana Danilovića, Radovana Asanovića, Darka Pajovića, Srđana Milića i Danijele Marković. Na inicijativu grupe nevladinih organizacija, amandmane su potpisali poslanici pet poslaničkih klubova.
Voljom većine u parlamentu, odbijen je amandman kojim je traženo da se iz zakona briše proširivanje nadležnosti ANB-a u dijelu prikupljanja podataka o lokaciji i kretanju građana.
–Sada se ukida dio norme koji predviđa sudsku odluku i definiše se da se ti podaci mogu prikupljati samo uz nalog direktora ANB-a. Insistiramo na tome da službenici ANB-a ne mogu da ostvare pristup registrima podataka bez odobrenja predsjednika Vrhovnog suda – obrazložila je amandman Snežana Jonica (SNP).
Istu sudbinu doživjeli su i predlozi koje je obrazložila Azra Jasavić (Pozitivna), a u kojima je traženo da za svaki uvid u baze podataka mora postojati obrazloženi pisani nalog.
Nije prošao ni amandman koji je obrazložio nezavisni poslanik Mladen Bojanić. Tim amandmanom traženo je brisanje norme koja definiše privilegovani položaj pripadnika ANB-a prilikom odlaska u penziju. Bojanić je kazao da se radi o diskriminaciji i zapitao se zašto ovakve norme ne važe i za radnike koji su ostali bez posla zbog stečaja. On je podsjetio da je Vlada ranije prihvatila njegov amandman da službenici moraju imati pisani nalog direktora ANB-a da bi izvršili uvid u baze podataka koje vode pravna ili fizička lica.
Glasanju i raspravi na plenumu prethodila je sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost. Taj odbor je većinom glasova odbacio amandman poslanika Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović po kojem bi ANB ubuduće imala i zamjenika direktora, kojeg bi imenovala Vlada na predlog direktora. Vuksanovićeva je objasnila predloženo rješenje ocjenom da je neprihvatljivo sadašnje v.d. stanje u ANB-u. Kako je navela, prihvatanjem rješenja da ANB ima i zamjenika direktora izbjegle bi se takve situacije u budućnosti.
Predsjednik odbora Mevludin Nuhodžić podsjetio je da Vlada ranije nije prihvatila taj amandman, nakon čega je i većina u odboru odlučila da ne podrži takvo rješenje. Taj predlog nije dobio većinu ni kasnije na plenumu. Ministar pravde Duško Marković je u ime Vlade prihvatio amandman kojim je traženo da se prilikom popune radnih mjesta u ANB-u obezbijedi srazmjerna zastupljenost pripadnika manjinskih naroda. Kako je obrazložio Suljo Mustafić, prema podacima od prije dvije godine, od ukupno 300 zaposlenih u ANB-u, broj pripadnika manjina ne prelazi deset.
Voljom većine u odboru, a kasnije i na plenumu, odbačen je i amandman poslanika Velizara Kaluđerovića, koji je tražio da se norme o odlasku u penziju odnose i na bivše službenike ANB-a koji ispunjavaju uslove.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović kazala je na sjednici odbora da je Vlada prije predlaganja izmjena zakona o ANB-u morala organizovati javnu raspravu i obezbijediti mišljenja međunarodnih institucija.
–Ne vidim nijedan razlog da se ne prihvati predlog da predsjednik Vrhovnog suda odobrava pristup podacima koji su problematični sa aspekta zaštite privatnosti. Uvid u bankarske i medicinske podatke ne smije se ostaviti bilo kojem pojedincu na samovoljno raspolaganje, već mora biti uz odobrenje suda. Ovakvim rješenjima uvodimo „velikog brata“, koji može da prikuplja sve podatke o svima nama – upozorila je Ćalovićeva.
Na predlog ministra pravde Duška Markovića, na Odboru za odbranu i bezbjednost prihvaćeno je da se zakonom propiše obaveza sačinjavanja službene zabilješke prilikom uvida u baze podataka.V.R.
Ustavni sud da ocijeni ustavnost zakona
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijeće Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti pojedinih normi juče usvojenih izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, najavila je za „Dan“ izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović, uz ocjenu da se tim zakonom daju preširoka ovlašćenja ANB-u i njenom direktoru, a onemogućava sudska zaštita od eventualnih zloupotreba i kršenja ljudskih prava.
–Usvojenim zakonom direktno se zadire u ljudska prava građana. Nereformisanoj službi, koja je politički problematična, i njenom direktoru, kao par ekselans političkoj figuri, daju se nadležnosti da kontrolišu ogroman broj građana koji nemaju mogućnosti da se zaštite pred sudom. To je kršenje Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Podnijećemo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi zakona – kazala je Ćalovićeva.
Po njenim riječima, usvojeni zakon proširuje postojeća ovlašćenja ANB-a, prvenstveno direktora te institucije, kojem se omogućava da nekontrolisano i neograničeno prikuplja podatke o neograničenom broju građana, i to bez sudske kontrole i bez ikakvog mehanizma za zaštitu ljudskih prava. Ona je ukazala da zakon ni pravnim licima ne pruža mogućnosti da ostvare sudsku zaštitu zbog sumnje da se podaci neosnovano traže.